SL: Kako povećati privrženost zaposlenika?

Da se podsjetimo: PRIVRŽENOST se nalazi na okomitoj osi modela situacijskog vođenja.

Privrženost (eng. commitment) pojedinom zadatku se sastoji od dvije komponente:

• motiviranosti za taj zadatak (i općenito)
• samopouzdanja zaposlenika u vezi tog zadataka (i općenito)

Kada voditelj dijagnosticira nisku razinu privrženosti zaposlenika nekom zadatku, mudro je ući u partnerski razgovor sa zaposlenikom, prenijeti mu svoja opažanja po pitanju privrženosti kroz profesionalno pružanje povratne informacije, te zajedno istražiti uzroke niske privrženosti. 

Bitno je da ne krenete u “motiviranje” nekoga kroz svoje pretpostavke o tome što bi mogao biti problem i što bi moglo biti rješenje, jer se svatko od nas razlikuje po tom pitanju. Ukratko – prvo razgovarajte, a onda dogovorite korektivne aktivnosti.

Što su motivatori?

Motiv – ono što je razlog za pokretanjem, potreba koju želimo zadovoljiti.

Motivatori potiču na djelovanje tj. na ponašanje zaposlenika.

Potreba je ono što je neophodno za zdrav i potpun život. Neispunjenje potrebe dovodi do ozbiljnih posljedica po zdravlje ili život. Potreba je nešto što je trebamo za siguran, stabilan i zdravi život.

Možemo imati potrebu za čistom i zdravom kožom.

Želja je osjećaj čežnje, žudnje ili težnje prema nečemu što bi osoba htjela. Neispunjenje želje dovodi do frustracije, a ne do ugrožavanja zdravlja ili života, kao u slučaju neispunjenih potreba.

Možemo željeti kreme od 100 EUR, ali to svakako nije potreba, nego želja. A u tom slučaju krema manje služi za zadovoljenje potrebe, a više za zadovoljenje neke želje… npr. želje da partner provodi više vremena s nama. 

Želja je sasvim legitimna i to marketing koristi za privlačenje kupaca.

Razlikovanje potreba i želja je važno u poslovnom kontekstu. Voditelj treba težiti zadovoljenju potreba svojih zaposlenika, dok je zadovoljenje želja vrlo fakultativno i opcionalno.

Dakle, važno pitanje za voditelja je – što je potreba mojeg zaposlenika. Odgovor nemojte pogađati, nego partnerski razgovarajte sa svojim ljudima. A ako započnu sa željama i željicama  – podsjetite ih da ste ovdje radi potreba i preusmjerite razgovor. 

Da, ponekad su ljudi razmažena derišta. Samo ih treba nježno podsjetiti na to. 

Potrebe su se živahno istraživale sredinom prošlog stoljeća. Razvijene su (pre)brojne teorije, a mi ćemo se ovdje osvrnuti na najpraktičnije koje vam mogu pomoći u vođenju.